Abu Dhabi trenutno je najveće gradilište na svijetu s najskupljim projektima i građevinama. Vrijednost ukupnih investicija Emirata iznosi hiljadu milijardi dolara. U Abu Dhabiju planira se više od trideset građevinskih projekata, a finansiraju i infrastrukturne investicije u Alžiru i Pakistanu.
Kad je započeo razvoj Emirata, jedan od prvih koraka koje je Abu Dhabi napravio bilo je stvaranje zaštitnog znaka. Tako je nastao tri milijarde dolara vrijedan hotel Emirates Palace u kojem noćenje košta hiljadu dolara, a apartman 10.000 dolara po danu.
Osnovna namjera bila je nadmašiti Burj Al Arab u Dubaiju, milijardu dolara vrijedan hotel u obliku broda koji je postao prava turistička atrakcija. I plan je uspio. Novi je hotel postao prava poslastica za turiste. U Abu Dhabiju izgrađena je i druga po veličini džamija na svijetu.
Tokom zadnje dvije godine, u Abu Dhabiju je realizovano nekoliko velikih projekata koje potpisuju vrhunski svjetski arhitekti sa milionskim budžetima, a milijarde dolara će se investirati u građevinske projekte od kojih se u budućnosti očekuje da će Abu Dhabi uvrstiti na karti top turističkih destinacija.
Vladar Abu Dhabi-ja šeik Kalifa Bin Zayed Al Nahyan odlučio je da ostrvo nasuprot Abu Dhabi-ja učini jednom od svjetskih top destinacija kulturnog turizma. Saadiyat Island ili Ostrvo Sreće je najveće prirodno ostrvo u Persijskom zalivu površine 27 m2 udaljen 500 m od Abu Dhabija sa obalom dužine 30 km. Ovo ostrvo postaće strateška internacionalna turistička destinacija i obilježiti novu eru u brzom razvoju Abu Dhabi-ja, najvećeg od sedam Emirata u UAE.
Belgijski arhitekta Vincent Callebaut je istražio rješenje za veliki globalni problem kroz projekat Lilypad - plutajući gradovi koji bi pružili utočište pred rastućim morem i klimatskim promjenama u budućnosti.
Callebaut je osmislio Lilypad kao gigantski ekopolis koji pluta svjetskim morima i pruža utočište beskućnicima potopljenih obalnih domova. Lilypad odgovara na četiri izazova koje je OECD postavio u martu ove godine: klima, bioraznolikost, voda i zdravlje.
Grad proizvodi više energije nego što je troši zahvaljujući spretnom spoju energetske uspješnosti: uz energiju vjetra, koristi solarnu, termalnu, osmoznu i fotovoltažnu energiju, u pogonu je plimna elektrana, fito-pročiščivači i biomasa. Lilypad tako proizvodi kiseonik i reciklira CO.
Prema predviđanjima internacionalne grupe koja se bavi klimom GIEC (Intergovernmental group on the evolution of the climate), nivo svjetskih mora bi se tokom ovog vijeka mogao podići od 20 do 90 cm. U državama kao što su Vijetnam, Egipat, Bangladeš, Gvajana ili Bahami najnaseljenija obalna mjesta bi mogla biti potopljena, a najplodnija tla uništena morskom vodom koja razara lokalne eko sisteme.
Drugim riječima, doći će u pitanje egzistencija više od 50 milijuna ljudi, a to će se nastaviti s drugim talasom porasta koji će udariti na već dovoljno nesretne zemlje u razvoju i dodatnih 250 miliona stanovnika.
Plutajući grad bi mogao prihvatiti 50.000 stanovnika, a prema riječima arhitekta to ne bi bio izbjeglički kamp nego luksuzni smještaj. Svaki Lilypad grad je zamišljen ili da bude usidren u blizini obale ili da pluta po okeanu i putuje od ekvatora do sjevernih mora gdje god ga struja odnese.
Jedina loša vijest je da svijet ima skoro 7 milijardi stanovnika, a grad može primiti 50.000 ljudi, što znači da su vrata grada otvorena isključivo za bogate. Naravno, projekat se neće realizovati u skorije vrijeme, ali je njegova vrijednost u inspirisanju budućih rješenja i podsticanja na razmišljanje o posljedicama klimatskih promjena.