LOV JE PRVO UZGOJ I ZAšTITA PA ONDA KORIšćENJE

Divljač je prirodno blago i nije samo domet i meta puščanih zrna već, prije svega, briga čovjeka za njen opstanak.

Divljač je prirodni resurs koji je samo djelimično obnovljiv, zato je nju potrebno prvenstveno uzgajati i štititi, tako da je lov prvo uzgoj i zaštita pa tek onda korišćenje. Ova specifičnost stavlja lovca u položaj uzgajivača i zaštitnika divljači.

Uzgoj i zaštita divljači prestavlja osnovnu djelatnost u lovstvu čiji je cilj očuvanje zdrave i otpornne divljači u određenoj prirodnoj sredini, a mjere i aktivnosti preduzete u ovoj oblasti čine nedjeljivu cjelinu.

Mjere zaštite koje lovci treba da preduzmu u tom cilju propisane su Zakonom o divljači i lovstvu i planskim dokumentima koje donose korisnici lovišta. To su prije svega čuvanje lovišta  putem organizovane lovočuvarske službe; suzbijanje nezakonitog lova; poštovanje zakonom određenih lovnih sezona; skraćivanje lovne sezone ili smanjenje broja lovnih dana ako u lovištu nastane smanjenje brojnog stanja divljači; smanjivanje broja predatora, koji čine štetu, na podnošljiv broj; uklanjanje, na pogodan način, pasa i mačaka skitnica; provođenje preventivnih mjera u lovištu radi zdravstvene zaštite divljači; spašavanje divljači od elementarnih nepogoda; osiguranje mira u lovištu; preduzimanje preventivnih mjera prilikom obavljanja poljoprivrednih i drugih radova u lovištu i drugih mjera predviđenih zakonom i planskim aktima.

Mjere uzgoja propisane ovim aktima su obezbjeđenje dovoljne količine biljne hrane čišćenjem pašnjaka i livada, obradom vještačkih livada i njiva za divljač, sadnjom plodonosnog drveća i grmlja, nabavkom potrebnih količina kabaste, zrnaste ili gomoljaste hrane i slično, zatim potrebne količina hraniva životinjskog porijekla, dovoljnog broja solila i količina soli za preživare, potrebnih pojilišta i zaklona.

U  mjere uzgoja ubrajaja se uzgojni i sanitarni odstrijel. Uzgojnim odstrijelom odstranjuju (izlučuju) se kod krupne, uzgojne, divljači zakržljali, prestarjeli i primjerci sa izrazito slabim trofejima određene vrste iz daljeg uzgoja, sa ciljem da se postigne dobra vitalnost populacije koja će dati i zdrava i trofejno vrijedna grla. Sanitarnim odstrijelom odstranjuju se bolesna ili na bolest sumljiva grla, koja se prepoznaju po tome što su mršava, hramlju, teturaju, imaju ozljede ili neobične izrasline, na vrijeme nijesu promjenila dlaku, ne bježe od neprijatelja, nasrću na ljude, jednom riječju, ne ponašaju se prirodno.

Lovci su takođe dužni, u cilju održivog razvoja divljači, izgraditi i održavati objekte za uzgoj i zaštitu divljači. Dužni su u tu svrhu obilježiti lovište i lovne zabrane, izgraditi i održavati osmatračnice, hranilica – objekata  za ponudu hrane biljnog i životinjskog porijekla, solila za preživare, dužni su uređivati i održavati izvore i pojila, te staze i puteva u lovištu.

Samo ovakvim načinom gazdovanja, primjenom mjera uzgoja i zaštite i izgradnjom objekata u lovištu, stvoriće se uslovi za njeno korišćenje. Ono mora biti plansko i racionalno  radi korišćenja godišnjeg prirasta u cilju održavanja (planiranih) optimalnih kapaciteta, polne i dobne strukture ili podnošljive brojnosti kod predatora, kao i radi organizovanja foto-lova posmatranja ili snimanja divljači.